Banner
°°° VAŠE POVJERENJE°°°°° NAŠA JE NAGRADA°°°
Banner
ZADNJE POSTAVITE SLIKE
nove slike.jpg
SRCEM ZA MODRIČU
Banner
Benutzer : 5770
Beiträge : 434
Weblinks : 16
Wir haben 111 Gäste online

VJERA-OBIČAJI



Šta je vjera?


Vjera je tvrdo čekanje onoga čemu se nadamo, i dokazivanje onoga što ne vidimo ali osjećamo.Vjerujem, jer postoji Bog, i postojim ja i svjet oko mene, Verujem jer sam živi dio jednog čudesnog svijeta koji je izronio iz Vječnosti, unesen u beskraj i kreće se ka Vječnosti.Vjerujem, jer imam živu razumnu dušu, čija će suština ne može svesti ni objasniti ničim od svega sto postoji u vidljivom svijetu. Misao je brža od svijetlosti, šira od Vasione, prodornija od munje. A duša i misao dar su šovijeku od Boga.

Vjerujem, jer svijet je prožet viječnim Moralnim Zakonom Božijim, zakonom sklada, proporcija i reda. Taj zakon je: U Vasioni poredak, u prirodi sklad a u svakom čovijeku urođeni Zakon Dobra.

Vjerujem, jer u ovom svijetu sve ima svoj početak. Nauka broji godine Suncu, Zemlji i Mjesecu, Zvijezdama i cijeloj Vasioni. Sve je znači počelo, sve ima svoj Prvi Dan, sve je stvoreno. A Tvorac svega je sam Bog, i može biti samo Bog a ne bilo kakav slučaj. Svijet i čovijek delo su Svesmisla i Skalada - Boga.

Vjerujem, jer je Spasitelj Gospod nas Isus Hristos došao u svijet, čekan vjekovima, predskazan Svetim Prorocima, pa je Njegovo rođenje od Duha Svetoga i Marije Djeve, Njegova propovjed, Njegova golgotska smrt i Njegovo Vaskrsenje iz mrtvih, ispunjene obećanja i ostvarenje plana Božijeg zamisla o spasenju svijeta i posustaloga čoveka.

OBIČAJI


Nema naroda bez običaja, bez obzira u kom kraju svijeta živi. Svako selo, svaki kraj, svaka oblast, svaki narod, imaju svoje običaje. Neki običaji pripadaju samo užem kraju, neki zahvataju čitave oblasti jedne zemlje, a neki običaji su istovetni kod različitih naroda.

Velike seobe naroda kroz vjekove, osvajački pohodi raznih naroda, vjekovna ropstva i mnogobrojni ratovi, a ujedno praćeno i voljnim i nevoljnim mješanjem krvi, učinili su da su se i narodi i njihovi običaji prilično izmešali.

Malo je naroda koji su imali toliko seoba kao Srpski narod. Od dolaska na Balkansko poluostrvo prije mnogo vjekova pa sve do seoba u poslednjoj deceniji HH vijeka, pritisnuti raznim nevoljama, Srbi su se selili iz jednog kraja zemlje u drugi. Oni su u svojim seobama pored mnogih kućnih potrepština nosili i svoje običaje.

Mnogo je običaja koji su kroz vjekovnu upotrebu osvećeni u Srpskoj pravoslavnoj crkvi. Za svaki praznik vezani su određeni običaji. Pođimo redom.

Joomla "wookie mp3 player 1.0 plugin" by Sebastian Unterberg






Vaskrsu je, prema običaju, predhodio sedmonedeljni uskrsnji post, najduži u godini. Uskrs je ove godine 16 aprila. Period od 7 nedelja je vreme posta i odrićanja, običaj koji je nastao na temelju vjerovanja da se uzdržavanjem od obilja mrsne hrane i poslastica može zadobiti milost Božija.
Uskrs je oduvek bio "praznik nad praznicima" pravoslavnog srpskog naroda, cije je praznovanje uobičajeno najradosnije.

Posebno važno mjesto u tradicionalnom običaju Uskrsa zauzima crveno jaje simbol života, a njegova crvena boja želju za zdravljem i napretkom. Vjernici farbaju jaja na Veliki Četvrtak ili na Veliki Petak, a šaranja su različita (pomoću voska, lampe i pera, raznim travkama, pa čak i četkicom i bojama). Prvim crvenim uskrsnjim jajetom vjernici bi se omrsili na dan uskrsa i time okoncali sedmonedeljnji post. Jaja crvena ili šarena, daruju se rodjacima i prijateljima i svima onima koji udju u kucu. Sarena jaja simbolizuju ljubav i sreću. U danasnje vrijeme, na sto se iznose ukusne čorbe od povrća ili jagnjetine, jagnjeće pečenje i razna jela od mesa, sarmice od zelja, salate od kuvanih jaja, mladi luk, rotkvice, zelena salata...Cvijeće koje tog dana ukrašava kuću su zumbuli, narcisi, lale ili neko drugo cvijeće.

Kako vi slavite Uskrs? Koji su običaji u Vašoj porodici?

Vaskrs slavi jednu od centralnih dogmi hrišćanstva – Hristovo vaskrsenje. Iako on predstavlja samo jedan u Vaskrs nizu vaskršnjih praznika, kao najveći i najvažniji, predstavlja orijentir za sve ostale.
Jedan od vjesnika proljeća, ništa neuobičajeniji od visibaba, lasta ili ljubičica, je i učestalost pitanja: „Kad ove godine pada Uskrs?“ Svi znaju da je on „tu negde, s proljeća“, većina zna da se slavi u prvu nedelju iza punog mjeseca posle proljećne ravnodnevnice, ali rijetko ko baš zna sam da izračuna koja bi to nedjelja bila.
Kako je ovo ipak nešto „viša matematika“, lakše je konsultovati ili crkveni kalendar ili mamu, baku, tetu ili komšinicu koje su već konsultovale crkveni kalendar (ovo drugo je mnogo rašireniji metod za saznavanje tačnog datuma Vaskrsa, pa otuda porieklo već pomenutog vjesnika).

Ove godine, eto, Vaskrs „pada“ 16. aprila. Običaj je da se Vaskrs, tj. Uskrs, provodi kod kuće, ali taj običaj nas ne sprečava da ugostimo one koji ga ne slave (tog dana ili uopšte).

Vaskrs slavi jednu od centralnih dogmi hrišćanstva – Hristovo vaskrsenje. Iako on predstavlja samo jedan u nizu vaskršnjih praznika, kao najveći i najvažniji, predstavlja orijentir za sve ostale. Naime, kad nam mama, baka, teta ili komšinica kažu kog datuma „pada“ Vaskrs, datume svih ostalih praznika iz ovog niza, uz znanje prve dvije računske operacije i malo informacija koje ćete, ako Vam već nisu poznate (a i ako jesu), naći u daljem tekstu, možete lako odrediti i sami.

Lazareva subota ili Vrbica


Prvi u nizu ovih praznika je Lazareva subota. Njime se, osam dana prije Vaskrsa, slavi čudo Lazarovog vaskrsnuća. U našim hramovima se tada održava večernje bogosluženje. U crkvu se unose tek olistale vrbove grančice (zbog čega je ovaj praznik poznat i kao Vrbica) koje se, osviještane, dijele narodu da bi, na kraju, zauzele svoje mjesto u kući pored ikone i kandila. Posle toga, kreće trokratni ophod oko hrama sa crkvenim barjacima, ribidama i čiracima uz pjevanje tropara Lazareve subote. U povorci uvek bude najviše djece jer ovo je, prije svega, njihov praznik. Dočekavši radosno Hrista pri ulasku u Jerusalim zaslužila su svoju bitnu ulogu jagnjaca ovog duhovnog pastira, zvonce, pa i to novo odelo koje je običaj da na taj dan dobiju.

Cvijeti


Odmah sutradan, dakle, sedam dana prije Vaskrsa, su Cvijeti. To je dan kada je Hrist sa svojim učenicima došao u Jerusalim gdje ga je, sa pjesmom i povicima, oduševljeno dočekao narod. Sada se ovaj praznik obilježava odlaskom u crkvu na bogosluženje i unošenjem u kuću nekog proljećnog cvijeća .

Velika nedelja i Veliki Petak


Cijela nedelja pred Vaskrs je Velika nedelja. Zove se još i Strasna jer se odnosi na stradanje Hristovo. I svi dani u Velikoj nedelji su Veliki: Veliki ponedeljak, Veliki utorak, Velika srijeda... I Veliki petak. Koliko se svi Vaskršnji praznici slave, toliko na Veliki petak nema šta da se slavi. To je dan kada je Hristos, osuđen od istog onog naroda koji ga je sa oduševljenjem dočekao, razapet na krst i krunisan trnovim vijencem, ostavljen da umire bolno i polako moleći se za spasenje onih koji su ga osudili: „Oče, oprosti im jer ne znaju šta čine...“

Veliki petak je dan velike tuge. To je dan tišine u svim hrišćanskim hramovima, dan kada nema službe, dan kada zvona ne zvone i dan kada se plaštanica izlaže na posebno ukrašen sto ispred oltara, grob Hristov, gde vjernici mogu da je celivaju do Vaskrsa. Negde postoji i običaj da se vjernici, posle cjelivanja, provlače ispod stola moleći se Bogu i zamišljajući želju. Treba dobro paziti šta tada poželeti jer, kažu, da se te želje uvek ostvaruju.

Na Veliki petak, i 38 dana pre i još jedan posle, (bi trebalo da) se posti. Malo je onih koji poste ceo Veliki post. Većina se opredeljuje da posti tokom Velike nedelje, na Veliki petak i Veliku subotu ili samo na Veliki petak. Ma koliko bili svjesni težine Velikog petka, ima jedan deo dana kada se radost ne može izbeći - u ranu zoru prilikom bojenje jaja.
Jedino što, po ovom pitanju, možete da učinite je da to obavite na Veliki četvrtak. Postoji nekoliko priča o porijeklu običaja bojenja jaja. Jedna kaže da je Hristova sledbenica, Marija Magdalena, posle Hristovog vaskrsenja, došla u Rim i našavši se pred carom Tiberijem pozdravila ga rečima : „Hristos vaskrse!“ darujući mu u crveno obojeno jaje. Ali otkuda to obojeno jaje? Pa, prema svetom predanju, Hristos je rekao da će trećeg dana posle svoje smrti vaskrsnuti i da će znak njegovog vaskrsnuća biti i taj što će kokoške tog dana nositi crvena jaja. Postoji, opet, i verovanje da je, u to vrijeme, kod nekih naroda postojao običaj darivanja šarenih jaja kao znaka radosti i pobjede. Druga priča kaže da je Hrist jednom uspeo da umakne rimskim vojnicima koji su, privučeni izgledom u crveno obojenih jaja u košaricama nekih žena, zastali da im se dive. Prema trećoj, jaje je simbol postanka, a crvena boja simbol Hristove prolivene krvi.

Bilo kako bilo, jaja su se nekada bojila samo u crveno, a sada se boje prvo u crveno. To, prvoobojeno jaje, poznato kao čuvarkuća, čuvar, stražar ili tome slično, se čuva u kući do sledećeg Vaskrsa da bi ono čuvalo ljude, stoku i usjeve. Kakve boje će biti ostala jaja, zavisi od Vaših želja, sposobnosti i kvaliteta farbe koju ste kupili. Mada, samo lukovina još nikoga nije iznevjerila...

Vaskrs


A sad, Vaskrs! Vaskrs se slavi u onu nedelju na koju su Vas uputili oni koji su provjerili u crkvenom kalendaru. To je praznik radosti jer se slavi dan kad je Hrist vaskrsao iz mrtvih. I zvona na crkavama ponovo zvone...

Neupućenima bi se moglo učiniti da taj dan svuda započinje vaskršnjim doručkom, no, to nije baš tačno. Ponegde doručku prethodi „kupusanje“ vaskršnjeg gnijezda. To je ona situacija kada jedno, dva, tri, četiri bunovna, čupava djeteta u pidžami čuče u hodniku, ili gde god da se gnezdo nalazi, i na brzinu pregledaju šta je Zeka doneo. Onda sve to, zajedno sa gnezdom, prenesu u trpezariju, gde deo već postavljenog stola mora da bude raskrčen da bi sadržaj gnezda natenane mogao da bude pregledan. E, kad svi dobro vidimo šta sve tu ima i čudom se načudimo kako je to Zeka i ove godine došao baš kad su djeca, iako budna veći deo noći, spavala i podsjetimo se onih godina kad je Zeka malo zakasnio jer se uspavao (nije da se nije dešavalo), doručak može da počne.

Kako je Vaskrs porodični praznik, za stolom će se taj dan naći svi članovi porodice, pa i oni koji za tu priliku moraju da doputuju iz daleka (ako ne na doručak, onda bar na ručak), a šta će se naći na stolu zavisi od običaja u tom kraju, navika i želja ukućana i mogućnosti i umeća domaćice. Ma šta da Vas od svega toga privlačilo, prvi zalogaj kojim ćete se omrsiti posle dugotrajnog, ili kratkotrajnog, posta je jaje. To se, uglavnom, ne odnosi na one male čupavce koji su se već omrsili nekom od đakonija iz gniezda.

Šta će se na stolu naći za ručak, opet, zavisi od običaja u tom kraju, navika i želja ukućana i mogućnosti i umeća domaćice. Post je gotov i nikakvih ograničenja s te strane više nema. Nekadašnji običaj je da se peče jagnje na ražnju lagano, ali sigurno, ustupa mjesto pripremi jagnjeće čorbe i malo većeg komada jagnjećeg mesa. Izuzetak, i nekad i sad, su one kuće koje slave Đurđevdan i u kojima će se tom prilikom prvi put pripremati jagnjetina, a vaskršnji ručak će se obaviti uz prasetinu. U svakom slučaju, nikakvo živinsko pečenje se ne sme naći na stolu, da sreća ne odleti. Od nedavno, sve više dobija na značaju i stari običaj da je Vaskrs „bieli praznik“. Pravi se biela torta i bieli kolači, a kuća se ukrašava bielim cvećem. Liepo je i svečano je i svemu daje neki poseban, praznični ton.

Vaskrs se slavi tri dana: Vaskrs, Vaskrsni ponedeljak i Vaskrsni utorak. Ono što se ova tri dana ne sme smetnuti s uma je da se, umjesto uobičajenih pozdrava, pozdravlja sa Hristos voskrese, a otpozdravlja sa Vaistinu voskrese. To i crveno jaje su, ipak, suštinska obeležja ovog važnog praznika.

Pobusani ponedeljak


Prvi ponedeljak sledeće sedmice je Pobusani ponedeljak. Negde je poznat i kao Vaskrs mrtvih jer je to dan posvećen sjećanju na preminule rođake. Odlazi se na groblje i nose se, dan ranije za tu priliku obojena, jaja i hrana i to se ili ostavi na grobu ili odmah razdieli sirotinji koje tada tamo uvijek ima. Valja se, kažu, za dušu pokojnika...

Spasovdan


Četrdeset dana posle Vaskrsa, odnosno, šestog četvrtka posle Velikog četvrtka se slavi Vaznesenje Gospodnje, dan kada se Hrist još jednom javio svojim učenicima, još jednom ih poučio šta da čine, blagoslovio ih i, na očigled svih njih, uzneo se u nebo. Praznik se još zove i Spasovdan jer se tog dana završila Hristova uloga spasenja ljudi koja je bila vezana za njegov boravak na zemlji. I ovaj dan je nekada bio obilježen specifičnim pozdravom Spasi Bože! i otpozdravom Na spasenije Hristovo!.

Duhovi


Pedeseti dan posle vaskrsenja Hristos, po već datom obećanju, šalje Svetog Duha na svoje apostole i učenike. Zbog toga se sa trodnevnom proslavom ovog velikog praznika, Silaska Svetog Duha na apostole, poznatijeg kao Duhovi, počinje pedesetog dana posle Vaskrsa (odatle porijeklo još jednog od naziva, Pedesetica) odnosno, desetog dana posle Spasovdana i s njegovim završetkom se i završava ovaj dugi niz vaskršnjih praznika.

Da li ćemo ispeći jagnje na ražnju ili ćemo ispeći samo komad mesa, da li ćemo napraviti bijelu tortu ili nećemo napraviti tortu uopšte, nije toliko važno. Važno je da vjerujemo i poštujemo i da se potrudimo da oživimo našu bogatu tradiciju sa istim onim žarom .

Joomla "wookie mp3 player 1.0 plugin" by Sebastian Unterberg
 
Weitere Beiträge...
GRADIMO KOPRIVNU
Banner
Banner
ŠVICARSKA - BOSNA
Banner
Banner
Banner
STATISTIKA
1287185
DanasDanas388
JučeJuče555
Ova SedmicaOva Sedmica2443
Ovaj MjesecOvaj Mjesec8453
UkupnoUkupno1287185