Banner
°°° VAŠE POVJERENJE°°°°° NAŠA JE NAGRADA°°°
Banner
ZADNJE POSTAVITE SLIKE
nove slike.jpg
SRCEM ZA MODRIČU
Banner
Benutzer : 5770
Beiträge : 444
Weblinks : 16
Wir haben 170 Gäste online

DVORIŠTE KOJE MAMI UZDAH








Dvorište i vrtovi su veoma važan dio svake kuće. Učinite boravak na ovom mjestu što prijatnijim u zavisnosti od vaših želja i potreba. Možete od svog dvorišta napraviti odličan kutak za odmor kao i mesto gde ćete se na svježem vazduhu družiti s prijateljima.
Kada je reč o vrtlarstvu ne radi se samo o cvijeću i cvećnjaku već za mnoge ovo znači ljubav i stvaranje. Dio svakog doma treba da bude lijepo sređena baštica i uredno potšišan travnjak. Kao dio jedne male igre u kojoj nije neophodna dotjeranost i uglađenost domaćina ukoliko miris i lijep izgled dvorišta i bašte odvlači pažnju svakom gostu. Veruje se da je za ovaj posao gotovo uvijek zadužena ženska ruka ali to nije uvijek slučaj. Veoma često videćete da se o dvorištu ili vrtu u potpunosti brinu muškarci.
Prostor u kom želite potpuno da se opustite i odmorite uredite u stilu koji odgovara vašem senzibilitetu. Postarajte ste da vam bude udobno i da se okružite bojama koje vam prijaju i stvarima koje volite. Ovako ćete sebi svakodnevno moći da priuštite kvalitetan odmor i opuštanje.
Ako volite da uzgajate biljke, prostor dvorišta koji ste odvojili specijalno za to, daće vam priliku da se relaksirate, ali i da budete korisni. Ukoliko odlučite da gajite povrće, smjestite mini povrtnjak blizu dijela dvorišta rezervisanog za obroke. Uvećajte uživanje u ljetnjim jelima paradajzom, krastavcima, paprikom, jagodama, malinama i drugim voćem i povrćem koje ste sami odgajili. Samo prošetajte , uberite plodove i uživajte u ukusu vašeg proizvoda. Ukoliko ste više zainteresovani da u svojoj bašti gajite ukrasne biljke, neka ovaj dio dvorišta bude blizu dijela rezervisanog za odmor, koji ćete upotpuniti uživanjem u mirisu i bojama omiljenog cvijeća.
Ovakav način uređenja dvorišnog prostora ne mora da košta mnogo. Uz malo organizacije i kreativnosti svoje dvorište možete pretvoriti u sopstveni, multifunkcionalni vrt koji vam pruža sve udobnosti, u koji uvek možete da pobjegnete.



Joomla "wookie mp3 player 1.0 plugin" by Sebastian Unterberg



U cilju ljepšeg izgleda Mjesta , okoline i stvaranja navike uređenja i čuvanja svog životnog prostora, u skladu razvoja sredina, ekološke svijesti, čistoće i reda, potaknimo naše mještane da urede svoje dvorište te pokažu šta su vrline i jača strana, pored seoskih radova i drugih obaveza naših Koprivljana.
Znamo li zbog čega mnogi ljudi nakon posla, iz hobija, rade u dvorištu ili njeguju svoje biljke u sobnim teglama? Privlači li osjećaj smirenja, promatranja prirodnih boja ili neizostavni optimizam kad se slobodno prepusti biljkama?Pružite priliku sebi i ovdje ispričajte, čitajte i naučite iskustva drugih o baštama i cvijeću.

Ukrasne vrste drveća i grmlja važan su dio svakoga dvorišta. Drvenaste vrste čine sklad s trajnicama i ljetnicama i predstavljaju okvir za nastanak svake bašte. Tako zimskim mjesecima, kada je većina biljaka u fazi mirovanja, one su jedini ukras dvorištu, u listopadne vrste svojim golim drvenim “rukama”, a zimzelene vrste svojim tamno zelenim ruhom. Teško je izabrati najljepše vrste od sveg drveća i grmlja jer ukusi se razlikuju, a vrsta je tako mnogo. Dolazak proljeća svakako će najaviti magnolija i forzicija. Osim ovih vrsta u proljeće cvatu i različite sorte ukrasnih trešanja. Posebno je zanimljiva japanska trešnja zbog svojih bujnih ružičastih cvatova,
Kod sađnje vanjskog cvijeća treba obratiti paznjut na neke detalje. Važno, posude od terakote, betona, plastike, mogu imati rupice na dnu posude za cijeđenje viška vode. Također, treba voditi računa o otpornosti i zahtjevima bilja na sunce, sjenu, vjetar i druge vremenske uvjete. Tako npr. fuksija, vodenika i hortenzija spadaju u biljke koje vole polusjenu, dok su prkos, pelargonija, begonija, verbena i druge - biljke sunca. Tokom ljeta balkonsko cvijeće treba češće zalijevati i prihranjivati sredstvima za obilniju cvatnju.

U našoj Koprivni ,Trebavi i Koprivnskim zaseocima gradi se mnogo lijepih kuća i vikendica. Kakve bi to kuće bile ako oko njih nije lijepo uređano dvorište koji se skladno uklapa u okoliš, a ako je dvorište veće, u njemu se uz ukrasno bilje može saditi i povrće, a da to nimalo ne naruši lijep izgled dvorišta. Pri uređenju takvog većeg dvorišta potrebno je najprije razdijeliti ukrasni od korisnog dijela dvorišta. Kako ćemo oblikovati dvorište utječe više faktora, prvanstveno smještaj kuće u određenom prostoru te prilaz terasi, kući i garaži, a tu je,svakako važa n zamisao vlasnika kuće i dvorišta o tome kakavo bi dvorište zapravo želio imati.


Korisni dio



Korisni dio dvorišta poželjno je postaviti na južni, jugoistočni ili jugozapadni dio terena, koji će najveći dio dana biti izložen suncu. I zemljiste u tom dijelu dvorista mora biti kvalitetno. Nije poželjno korisni dio postaviti na prostor prema kojemu je otvorena terasa, jer terasa mora gledati prema ukrasnom dvorištu. Pri odvajanju korisnog od ukrasnog dijela moramo napraviti pregradu, a najbolje bi bilo da ona bude od ukrasnog bilja.
Živica koja će dijeliti ta dva dijela dvorišta može biti strogo geometrijski oblikovana, no za preporučiti je da to bude slobodno rastuća živica koju treba redovito skraćivati, a na način da će uvijek izgledati kao prirodno rastuće grmlje. Živicu koja će dijeliti korisni od ukrasnog dijela možete napraviti od više skupina različitog ukrasnog bilja koje ne mora biti zasađeno pravilno u redu već »cik-cak« što bi moglo djelovati sasvim prirodno.
Pri postavljanu korisnog dijela treba misliti i na to da nam naknadna sadnja visokih stablašica koja bi nam za ljetne žege pravila sjenu u dvorištu ne bi kasnija pravila probleme, odnosno da visoka stabla ne zasjene korisni dio dvorišta.


Ukrasni dio



U ukrasnom dijelu dvorišta mogli bismo saditi različito cvijeće i ukrasno bilje. Ukoliko nam se, primjerice, sviđaju gladiole, kane i dalije, koje se sade upravo sada u proljetne dane, najbolje ih je zasaditi sve u jednom sklopu stvarajući pojedinačne skupine koje se međusobno dopunjuju i nastvljaju jedne na drugu. Tu svakako moramo paziti na sklad boja. Zato moramo znati koje su nam boje koje biljke.
Za gladiole bi najbolje bilo postaviti žičanu ili plastičnu mrežu koju ćete podignuti do visine prvih cvijetova, kako bi gladiole ostale ravne i kako se ne bi polegle, osobito za jača vjetra. Gladiole brzo prestaju cvasti, pa vam neće trajati cijelo ljeto, kane će vam nešto duže cvijetati, a dalije će cvijetati sve do kasne jeseni. Kod njih je poželjno i potrebno redovno otkidati ocvale cvijetove, time stimuliramo razvoj novih cvjetnih pupoljaka i produžetak cvatnje, pa će dalije cijelo ljeto ukrašavati dvorište.


FONTANA



Svako uz malo truda može unijeti u svoje dvorište šarm i ljepotu nečeg živog,pokretnog i za oko ljekovitog . Za ostvarenje ove ideje ne treba mnogo para, a i mnoge potrebne stvari već zasigurno imate sigurno odložene kao nekorisne u nekom spremištu ili šupi.
Novi trend je potekao iz Engleske, izrada fontana i jezeraca, prošle je godine osvojio svijet, a nastavlja se i ove godine.
Svako tko imalo drži do svog dvorišta i odluči se za uvođenje vode kao novog sastavnog elementa nije pogriješio. Stoga, ako ste oduvijek željeli nešto takvo, a nemate prostora, dovoljno para ili jednostavno niste vješti građevinskim radovima, ovo je nešto za vas, način da postignete ugodan i harmoničan zvuk vode koja teče. Nema pravila o mjestu postavljanja fontane, pa tako postoje i različite kombinacije koje možete prilagoditi vlastitim željama.


Dok se drva suše privucite pažnju prolaznika





Ukras u dvorištu Petre i Ratka Popović



Ukrašava dvorište Dijane i Simeuna Vasilić


Dvorište Petra Markovića


.

Djelo Tanje i Bojana

Joomla "wookie mp3 player 1.0 plugin" by Sebastian Unterberg
 



Magnolija


Prije nego što prolista u rano proljeće njene grane ukrase zvjezdasti cvjetovi ili cvjetovi u obliku tulipana.
Dolaze u bijeloj, ružičastoj ili ljubičastoj boji. Zbog različitih kultivara i visine može biti kao stablo ili grm. Magnolija će se lako uklopiti u svaku baštu. Voli humusno dobro ocjeđeno zemljište. Kada grm ili stablo prerastu željenu visinu, biljku treba orezati. Orezuje se u proljeće nakon cvatnje.
Ukoliko ju želite razmnožiti, najlakše je to učiniti u proljece rasađivanjem pri čemu morate voditi da se žile ne povrijede.

Magnolije potječu iz centralne Amerike i Himalaje u Aziji. Specifična za njih je raskoš boja i oblika cvijeta ovisno o vrsti i varijetetu. Svakako je najspektakularnija soulangeana koja obilno cvati dok se lisni pupovi još nisu otvorili pa bogatstvo cvijeta dolazi do izražaja. Cvjetovi su brojni, svijetle boje izvana, a nešto tamnije u unutrašnjosti. Stablo može dostići visinu od desetak metara stoga je ova vrsta pogodna za veće dvorišta.
Preporučujem sadnju na središnjem mjestu gdje će njena ljepota doći do izražaja. S druge strane liliflora je odličan izbor za manje dvorišta kao i stellata - patuljasta vrsta koju možete do neke veličine uzgajati i u posudi. Listopadne vrste soulangeana i stellata dobro podnose hladnoću, pa ih je poželjno u hladnijim predjelima saditi na južnijim, toplijim položajima. Ona voli sadno mjesto sa puno sunca. Ako se sade na južnim položajima, nije potrebna posebna zaštita.
U područjima s jačim hladnim vjetrovima biljku treba zaštititi. Biljke koje cvjetaju u rano proljeće najbolje je posaditi uz južni zid da bi se umanjile posljedice koje mogu izazvati kasni proljetni mrazovi. U slučaju oštećenja biljke uzrokovanih mrazom, takve dijelove treba ukloniti. Svi pripadnici ove porodice dobro podnose uvjete u svim sredinama, stoga se često sade u gradskim parkovima i drvoredima.

Proljeće najpogodnije za sadnju

Najbolje ih je saditi u proljeće. Dakle, za one koji još nemaju bar jednu od ovih prekrasnih biljaka, pravi je trenutak da je pribave i posade. Najsigurnije je posaditi biljku iz posude ili s korijenovom i zemljom. Neke od njih se dobro razmnožavaju i mladicama uzetim u ljeto iz podnožja majke stabla.
Što se zalijevanja tiče, svaka biljka prvih godina po sadnji voli obilno zalijevanje, pogotovo ako je posađena na propusnim tlima koja vodu ne zadržavaju. S obilnim zalijevanjem valja nastaviti u razdoblju intenzivnih suša jer je potrebno korijen uvijek održavati vlažnim. Ove biljke vole obilnu gnojidbu organskim gnoivima i duboka, propusna zemlja. Podnose i teža glinasta zemljišta, ali ne i karbonate. Obrezivanje je mjera koju je potrebno redovito provoditi želimo li bogatu i konstantnu cvatnju. Obrezivanje ne smije biti radikalna jer se cvjetni pupovi skrivaju u lanjskim izbojcima.
Nakon cvjetanja preporučujem uklanjanje ocvalih cvjetova i obrezivanje prebujnih grana. Ako želimo pomladiti biljku, odrezat ćemo granu blizu zemlje. U tom slučaju cvjetanje na toj grani možemo očekivati tek za dvije godine. Razmnožavanje može biti više ili manje uspješno ovisno o metodi i vremenu kada se ono provodi.

U svakom slučaju uzgoj magnolije pružit će vam višestruke nagrade. Od proljeća do ljeta uživat ćete u prekrasnim cvjetovima,ljetnih mjeseci moći ćete se opustiti u sjeni većih grmova ili stabala, a pijev ptica pjevačica koje dolaze po sjeme na stablo magnolije dodatno će razgaliti vašu dušu.


Lavanda


Pod imenom lavanda misli se na rod od otprilike 25- 30 vrsta cvjetajućih biljaka. Poznata je zbog svojih aromatičnih svojstava još od vremena starih Grka. Ime lavanda dolazi od latinske riječi „lava“ što znači prati jer su je Rimljani često koristili u kupkama. Koliko su Rimljani cijenili lavandu dokazuje podatak da se 0,5 kg cvjetova lavande prodavalo se za tadašnju prosječnu mjesečnu plaću. Upravo su je oni proširili cijelom Europom.
Za vrijeme epidemija kuge u 17. stoljeću, proizvođači rukavica u Francuskoj unutrašnjost rukavica premazivali su lavandinim uljima i, prema njihovoj priči, na taj se način štitili od kuge. Kroz zadnjih nekoliko desetljeća proširila se čak do Australije gdje se uzgaja za proizvodnju parfema.
Lavanda je višegodišnja biljka koja raste u obliku poluloptastog grma visine 40 do 60 cm. Termofilna je biljka i pogoduju joj topli, od vjetra zaklonjeni položaji. Nije izbirljiva u pogledu tla i odlično uspijeva i na plitkom, siromašnom tlu. Otporna je na sušu i zahtjeva mnogo sunca i svjetlosti. Biljka u mirovanju podnosi temperature i do -20 oc, ali neki kultivari lavande trebaju zaštitu od hladnoće, osobito ako su oštrije zime.
Osjetljive na hladnoću najbolje je uzgajati u posudama. Lavandu u posudama treba prije spremanja za zimu prestati zalijevati i dopustiti da se supstrat isuši. U proljeće stabljike koje su smrzle ili propale preko zime treba porezati te ćemo na taj način potaknuti novi rast grma lavande. I ljeti se, nakon cvatnje, lavanda može skratiti, ali ne preporuča se rezati do starog drva.
Najbolji je i najuspješniji način razmnožavanja lavande pomoću pelcera. Oni se uzimaju u proljeće od stabljika koje nisu cvjetale i stavljaju se u supstrat za ukorijenjivanje. Jednom kad se ukorijene, mlade biljke trebaju prezimiti u hladnom stakleniku.
Lavanda se već odavno koristi kao začin u kulinarstvu, a vrlo se često koristi i za ublažavanje simptoma raznih poremećaja. Može se koristiti i list i cvijet biljke, kao čaj ili kao ulje. Lavandin čaj smiruje želudac, smanjuje nadutost i potiče apetit. Umiruje i jača živce, te pomaže kod neuroze, razdražljivosti, depresije, nemira i nesanice. Ulje lavande se koristi za spriječavanje nesvjestice, grčeva i kolika. Oblozi od čaja lavande ili masaža eteričnim uljem lavanda pomaže kod istegnuća, išćašenja i oteklina, te bolova kod reum, gihta i artritisa. Primijenjeno na desni lavandino ulje ublažava zubobolju, a može se koristi za olakšavanje glavobolje i migrene, te pomaže kod vrtoglavice.
Eterično ulje lavande dezinficira kožu, te pomaže kod nadražene i upaljene kože, ekcema, lišaja, alergijskog osipa, akna, čireva, psorijaze, opeklina, ozeblina, modrica i hematoma, gljivičnih oboljenja kože, herpesa usnice te uboda i ugriza kukaca. Naneseno na kožu glave, eterično ulje lavande tjera uši.
Osim ukrasne vrijednosti ova vrsta poznata je i po svojoj ljekovitoj vrijednosti.
Poludrvenasti je grm sivozelene boje. Ljeti ga krase plavi cvjetovi izuzetna mirisa. U nekoliko godina nakon sadnje grm dostigne promjer i do 80 cm. Može vam dvorište ukrašavati na više načina, iako je mnogo lijepše kada dolazi u grupama, a može poslužiti i za živicu. Tako ljetnih mjeseci mogu se ubrati tek propupali cvjetovi koje možete osušiti kao ukras za vazu, ali i kao sredstvo za zaštitu od moljaca.
Joomla "wookie mp3 player 1.0 plugin" by Sebastian Unterberg
 



Bosiljak


Jedan od najpoznatijih umaka od bosiljka je pesto, a priprema se od svježih listova bosiljka, bijelog luka, maslinova ulja i naribanog parmezana.

Sušeni bosiljak ima jači okus od svježega pa ga dodajte u variva i razna druga jela od povrća, ponajprije od graška i graha, razne salate i namaze. Bosiljak je biljka iz porodice usnjača, podrijetlom iz Indije, koju su na zapad prenijeli trgovci. Naziv basilicum latinizirana je izvedenica od grčke riječi basileos, što znači "kralj", čime bosiljak stoljećima dokazuje svoju važnostNekad se bosiljak uzgajao u vladarskim vrtovima antičke Grčke i srednjovjekovnoga Bizanta kao vrlo cijenjena začinska biljka.
Danas se najviše uzgaja u Nizozemskoj, u lončanicama koje je potrebno obilno zalijevati vodom i držati na izravnom svjetlu. Ova jednogodišnja biljka može narasti do 40 cm, a cvjeta ružičastim ili bijelim cvjetovima na središnjem dijelu stabljike i izdancima. Uobičajen je zeleni bosiljak, ali postoje još i ljubičasti i tamni bosiljak. Ljubičasti bosiljak ima kovrčave listove s lijepim nazubljenim rubovima i može se koristiti umjesto svojih zelenih rođaka. Privlačan je i kao ukrasna biljka. Kao vrsta, tamni je bosiljak široko rasprostranjena povrtnica s nazubljenim listovima koji imaju dobar, srednje jak okus, ili nešto jači okus po đumbiru. Pretežno se koriste u farmaceutskoj industriji za aromatiziranje raznih ljekovitih pripravaka, ali imaju primjenu i u prehrambenoj industriji, osobito u proizvodnji osvježavajućih napitaka, pića, bombona i dr.
U obliku čajeva najčešće se primjenjuje kod liječenja upala (želuca, crijeva), kod hripavca, početnih stanja tuberkuloze i kod bolesti mokraćnih organa (bubrega, mjehura). Ublažava kašalj, liječi afte, a služi i za grgljanje kod bolesti grla i protiv promuklosti. Ulje bosiljka smatra se odličnim sredstvom protiv akni.
Povoljno djeluje na živčani sustav: smiruje živčanu napetost, migrenu, poboljšava pamćenje i otklanja mentalni umor. Oblozi od bosiljka pospješuju zacjeljivanje rana. Svježi listovi bosiljka odličan su domaći lijek protiv uboda kukaca ako prstima usitnite lišće i natrljate mjesto uboda. Eterična ulja iz bosiljka u raznim se ljekovitim pripravcima upotrebljavaju inhaliranjem, kupanjem u kadi i pod tušem, prilikom masaže te kod aromatiziranja prostorija. U organizam ih unosimo kožom ili udisanjem, a zatim krvotokom dospijevaju u stanice. Na taj način djeluju na zdravlje jačajući imunitet i povoljno djeluju na psihičko stanje. Mnoga dosadašnja istraživanja pokazala su da eterična ulja imaju antibakterijsko, antivirusno i antiseptičko djelovanje.

Priprema jela s bosiljkom


Naziv basilicum latinizirana je izvedenica od grčke riječi basileos, što znači "kralj", čime bosiljak stoljećima dokazuje svoju važnost. Svježe natrgani listovi bosiljka odlični su za salatu od narezanog paradaiza. U salatu ih treba dodati u posljednji trenutak jer će umaci za salate na bazi sirćeta oslabiti svježi okus bosiljka.
Bosiljak možete rezati na podjednake trakice, tzv. chiffonade, i upotrijebiti ih kao fini dodatak za supe i umake. Jedan od najpoznatijih umaka od bosiljka je pesto, a priprema se od svježih listova bosiljka, bijelog luka, maslinova ulja i naribanog parmezana. Preliven preko špageta pretvara tjesteninu u pravi gurmanski doživljaj, a može poslužiti i kao marinada.

Osim pesta, od bosiljka možete napraviti i odličan umak za odreske, piletinu ili morske plodove na roštilju. Svježi bosiljak možete umiješati u maslac sa svježe mljevenim biberom i naribanom limunovom koricom pa ćete dobiti aromatični maslac koji možete poslužiti preko raznih vrsta pečenog mesa i riba. Bosiljak je jako dobro dodavati masnim jelima, kao što su masna svinjska pečenka, ragu, ovčetina ili pečena guska, jer će uz dodatak bosiljka jela biti ukusnija i lakše probavljiva.
Sušeni bosiljak ima jači okus od svježega pa ga dodajte u variva i razna druga jela od povrća, ponajprije od graška i graha, razne salate i namaze.

TIMIJAN


Narodni naziv: bosiljak, majčina dušica, manja mažurana, manji sanseg, timas,timljan. Za sve koje muči stresni način života idealna izbor i dodatak jelima je timljan. Često se poistovjećuje s origanom zbog svog izgleda, iako postoje neke sličnosti, ne radi se o istoj biljci. Stari Grci su vjerovali da zeleni dijelovi timljan namočeni u vino povećavaju ljubavnu moć. Upravo su zbog toga mladence u Grčkoj kitili timljanovim vijencima. Prema legendi, timljan je bio biljka bez mirisa sve dok ga Afrodita nije koristila za liječenje rana svog sina te je od njenog dodira dobio specifičan miris timijana, klinčića i kamfora.
Kao i sve mediteranske biljke voli dobro zemljišta na sunčanim položajima. Od svih navedenih vrsta, najslabije podnosi zimu pa se ne može sa sigurnošću uzgajati u kontinentalnom području bez zaštite od hladnoće. Najbolje je vrijeme za skupljanje listova i grančica timljan odmah nakon početka cvjetanja.
Smiruje nervozu i spušta povišen krvni tlak, a eterično ulje timljan koristimo kod depresija, probavnih smetnji, glavobolja i migrene. Preporučuje se i osobama koje pate od nesanica. Može se koristiti i kao vodica za ispiranje usta jer ima antiseptičko djelovanje.
U kulinarstvu mirisom podsjeća na bosiljak i timijan, a redoviti je sastojak tuniške, talijanske i portugalske kuhinje. Uspješno se može sušiti i koristiti kao takav. Kod mesa poboljšava apsorpciju hranjivih minerala iz njega, a to svojstvo koristi se još od vremena starih Egipćana. U jelo se dodaje pred kraj kuhanja, a pomaže pri probavi raznih namirnica (npr. grah, kupus i sl.).


MILODUV


Narodni naziv: hisop, izop, sipan, šipant
Miloduh je višegodišnja biljka busenastog oblika sa 60 do 70 cm visokih i uspravnih grančica. Miloduv je žbun sa kratkim drvenastim grančicama, prezimiti može napolju.Listovi gotovo da su goli, ravnog ruba, a na vrhu kružnili kratko šiljasti i pomalo uvijeni. Sa jedne i druge strane listova nalaze se mnogobrojne žlezde sa uljem. Cvetovi su sasvim bieli, nebo plave i roze boje, a gusto rasporedjeni u duge prividne klasove. Stabljike su u donjem delu drvenaste. Cvjeta od juna do setembra.
Miloduv raste samoniklo u prirodi, a uzgaja se po vrtovima kao kulturna biljka. Domovina miloduva su kamenita područja Sredozemnog mora, oko Kaspijskog jezera i Crnog mora, zatim, Italija i južna Francuska . Za lijek se u beru listovi i cvjetovi a može i cijela biljka (za vrijeme cvjetanja). Svježi miloduv može se koristiti cijelu godinu, da bi se osušio treba čekati da procvjeta i onda ga sušiti u hladu na propuhu. Suši se oprezno u hladu sa što manje diranja i prevrtanja. Suha biljka se čuva u staklenim teglama.
Miloduv je od davnina poznat kao veoma korisna i ljekovita biljka. Prije svega, koristi se kod grudnih i plućnih bolesti, posebno kod hroničnog bronhalnog katara, noćnog znojenja izazvanog tuberkulozom pluća, zatim protiv grčeva u prsima, kod prekomerne sluzi u crpjevima, slabosti probavnih organa, skrofuloze, vodene bolesti, žutice i dr.
Dobar je za smirenje želudca i crijeva, poboljšava apetit, smiruje suvi kašalj i oslobađa disajne puteve: 2 čajne kašike miloduva preliti sa ¼ l hladne vode, staviti da zakuva, skloniti sa vatre i ostaviti da stoji 5 min. Nakon cijeđenja može se piti. Dovoljno je dnevno popiti 2 šolje. Svježi miloduh može se koristiti cijelu godinu kao začin se upotrebljava za salate, sosove, rague,supe i teleće pečenje.
Joomla "wookie mp3 player 1.0 plugin" by Sebastian Unterberg
 
GRADIMO KOPRIVNU
Banner
Banner
ŠVICARSKA - BOSNA
Banner
Banner
Banner
STATISTIKA
1349368
DanasDanas132
JučeJuče510
Ova SedmicaOva Sedmica132
Ovaj MjesecOvaj Mjesec8246
UkupnoUkupno1349368