Banner
°°° VAŠE POVJERENJE°°°°° NAŠA JE NAGRADA°°°
Banner
ZADNJE POSTAVITE SLIKE
nove slike.jpg
SRCEM ZA MODRIČU
Banner
Benutzer : 5770
Beiträge : 440
Weblinks : 16
Wir haben 66 Gäste online

********** PO ČEMU SE KOPRIVNA POZNAJE **********

image 0image 1image 2image 3image 4image 5image 6image 7image 8image 9image 10image 11image 12image 13image 14image 15image 16image 17image 18image 19image 20image 21image 22image 23image 24image 25image 26image 27image 28image 29image 30image 31image 32image 33image 34image 35image 36image 37image 0image 1image 2image 3image 4image 5image 6image 7image 8image 9image 10image 11image 12image 13image 14image 15image 16image 17image 18image 19image 20image 21image 22image 23image 24image 25image 26image 27image 28image 29image 30image 31image 32image 33image 34image 35image 36image 37

KOPRIVNO-ZAVIČAJU


Mnogima zavičaj je nepoznato, neki ga žele zaboraviti, neki otići iz njega, a neki ga vole i žele nešto više saznati o njemu. Ne postoji na karti , ali postoji u srcima ljudi koji žive u njemu.
Mi Koprivljani želimo naš zavičaj predstaviti na što ljepši način da ne bude zaboravljeno. Ono što naš zavičaj veoma krasi je bogata prošlost, ali i sadašnjost nije nešto što se smije u budućnosti zaboraviti.Pokušavamo predstaviti ono što smo do sada saznali o našem zavičaj, ali i obećavamo da ćemo se truditi da saznamo što više.
Gdje god da ste uvijek budite isti u duši,nikada se ne sramite svog zavičaja , svojih običaja, tko ste,šta ste i odakle ste,budite ponosni na svoj rodni kraj i svoje običaje .
Zavičaj trebamo čuvati i opraštati, trebamo ga voljeti i čistiti. Ne smijemo zaboraviti one koji su dali svoje živote i svoju krv za naš zavičaj i upitajmo se zašto i mi ne bi bila takvi, zašto se ne bi žrtvovala na neki način koji pomaže njemu.
Zavičaj je nešto prelijepo i nešto što nikada nesmijemo zaboraviti ma gdje god otišli. Mi nismo ni svjesni što nam on znači i što u njemu ima.
U Koprivni ima toliko dobrih ljudi, plodnih njiva, potoka, rijeka i riječica,naše crkve(vjeru), puno toga što trebamo ćuvati i voljeti.Koprivna je po mjeri svakog čovjeka i svake porodice. Sve što je potrebno imamo u krugu od najviše 10 km ,Dom zdravlja, škole, trgovine,pekare, mesnice, ugostiteljske objekte, hotel “Majna”kao i mogućnost bavljenja rekreacijom i sportovima u čistoj prirodi.Najvažnije, čist zrak i kvalitetna voda koji su jedan od preduvjeta za zdrav život. Dokaz tome je da se kod nas gnijezde rode i svake godine se ponovno vraćaju a to ipak nešto znači?.
Za svoj zavičaj trebamo dati dio sebe i dio svog poštovanja jer ga jedino tako možemo sačuvati.
Postoje ljudi koji se stide svog porijekla, jer cijeli život lažu sebe da su neke druge osobe. Postoje i ljudi koji su ponosni na svoj rodni kraj, ponosni na svoj početak života,prve korake,školu,prvu ljubav i gotovo sve prvo!

Budite ponosni na svoj zavičaj KOPRIVNU,to je Vaša lična karta!

Joomla "wookie mp3 player 1.0 plugin" by Sebastian Unterberg

 

 

Oblici zajedničke svojine i međusobne pomoći


 

Selo je vrlo stara zajednica ljudi i dolazi od ekonomskih zahteva i potreba, vremena i udruživanja radi preživljavanja.
O oblicima zajedništva može se početi od najmlađih, od čobanskih okupljanja, radi čuvanja stoke, koje se obavljalo na nekorišćenim zemljištima. Najpoznatije mjesto u M. Rijeci za okupljanje čobana bio je prostor zvani  Graorište u blizini kuće Spasoja Petrovića. Takvih mjesta bilo je i u ostalim zaseocima u Koprivni. Zajednička svojina bila su i mjesta okupljanja za održavanje prela, igranki kao i okupljanje mještana radi dogovora o nekim pitanjima zaseoka, ili sela.
Vode u Koprivni koje su služile za opšte potrijebe porodica, smatrane su prirodnim dobrom i zajedničkom imovinom. To su u ranija vremena, pa sve do šesdesetih godina 20. vijeka bila isključivo prirodni izvori vode/bunarići koji su proširivani i štićeni. Na izvoru se stalno nalazila posuda za uzimanje vode, u prvo vrijeme rg - od vodene tikve, a potom neki lončić. Kasnije je u Koprivni po neko počeo kopati duboke bunare, ali je i tu bilo slučajeva zajedništva, gdje su dvojica braće ili komšija kopali zajednički bunar, na međi između te dve kuće i zajednički se služili vodom.
U najnovije vrijeme, u Koprivni se izvori/bunarići spajaju u izgrađene betonske bazene/rezervoare i preko cijevi voda dovodi do kuća. Ako je kapacitet dotoka vode jači, takvi bazeni se grade veći, za veći broj domaćinstava. Ovakvi bazeni za vodu mogu biti udaljeni od kuća i više stotina metara. Danas su u Koprivni skoro svi bunarići iskorišteni, a vodovodne mreže su kao paukove isprepletene širom sela. Ovakav način snabdjevanja vodom u Koprivni se kaže ima vodu na prirodni pad. Na tu temu i naši pjevači izvornjaci su odmah smislili i pjesmu,
Vodu pije iz duvara svoga, gdje je izvor, pitaj dragog Boga.
 Po zaseocima građen je veći broj mlinčića na potocima, koji su bili zajedničko vlasništvo onih koji su gradili. Na isti način i po istom pravilu građeni su i mlinovi na rijeci Bosni. Vlasnici mlinčića imali su svoj red, dan za mljevenje. Red u mlinčiću prelazi u nasledstvo, a vlasnik ga može i prodati.
Na isti zajednički način se grade i ćuprije za prelaz preko voda, za čitavo selo, zaseok ili jedan broj kuća.
Kod prelaska preko rijeke Bosne, u starije vrijeme služilo se čamcima, a danas sa skelom. Vlasnici skele u Koprivni su svi koji posjeduju obradivu zemlju sa lijeve strane Bosne u onoj strani. Učešće za kupovinu skele davali su prema broju dunuma zemlje. Vlasnici skele po dogovoru između sebe biraju određen brog skelara i naplaćuju usluge prevoza. Skelari se brinu o skeli, popravljaju je i održavaju.
Zajedničko vlasništvo su i seoski putevi lokalnog značaja kroz sve zaseoke. Koprivna ima tri takva puta, - put kroz Trebavu, koji veže za Dugu njivu, - put kroz V.Rijeku, - put kroz M. Rijeku i tri puta u zaseoku Brgula. Ove puteve popravljaju i održavaju žitelji dotičnih zaseoka. Osim toga postoji i veći broj sporednih puteva po zaseocima ili puteva koji su vlasništvo određenog broja kuća. U glavnim seoskim putevima kroz zaseoke u održavanju i popravci istih, pored mještana, učestvuje i opština Modriča.
Oblik zajedničke svojine su i određeni kanali za odvođenje vode, zatim brane ili nasipi za zaštitu od poplava. Kanali većeg značaja su, - kanal Brgulska rijeka, prosečen osamdesetih godina od Vukovića do Kremenika; kanal M. Rijeka od Bjelica do Osoja. Najveći nasip je za zaštitu zaseoka Osoje, od poplave rijeke Bosne, a na incijativu Novaka Trivića/Miće urađen je 2006. Ovi kanali i sam nasip urađeni su većim dijelom od sredstava opštine, i dijelom pomoći mještana
Igralište FK Partizan na kome se izvode sva sportska takmičenja omladine je zajednička svojina sela.
U Koprivni je zabilježeno dosta slučajeva i običaja, da se zajednički po nekoliko ljudi dogovore i kupuju skuplje poljoprivredne mašine, traktore, vršalice, plugove, sijačice te sa njima obrađuju svoje posjede. Tako udruženi ljudi nazivaju se ortaci. U Koprivni ima i takvih ortaka, gdje dvojica ljudi drže po jednog vola ili konja i uparuju ih prilikom nekih, posebno težih poslova.
Jedan način okupljanja, je lov i ribolov. Lovačka udruženja zajednički odlaze u lov na divljač, takođe zajednički među sobom dijele ulovljeni plijen. Ribolovci takođe često zajednički idu u ribolov, ali ređe nego lovci na divljač, a kada su u zajedničkom lovu odnosno na zajedničkom lovnom mjestu, međusobno ne dijele ulov. Ipak, ribolov je češći pojedinačno, nego udruženo.                                                               
Bilo je udruživanja i radi trgovine, goneći zajednički više grla stoke na pijace ili vašare u Modriču, manje u Doboj, zatim prevoz poljoprivrednih proizvoda za prodaju u dalja mjesta.
Među neobične, značajne i rijetke zajedničke poslove, spada i hajka koja se organizuju u jednom dijelu sela ili na prostoru čitavog sela. Hajke se organizuju i izvode, kada se u jednom selu pojavi veći broj štetočina kao što su vukovi ili divlje svinje.
Postojao je jedan čest običaj u Koprivni, da neko ubije lisicu ili pohvata njene mlade, ili ustrijeli jastreba, potom nosi preko sela taj ulov, te za nagradu od mještana dobija kokošija jaja ili mlade piliće.
U periodu 1948 - 1950. na širim prostorima ovih krajeva pojavila se velika najezda gusjenica zvane gubari, koje su uništavale list voćaka i šumskog rastinja. Bilo je slučajeva kada su u velikom broju gmizale po željezničkim kolosijecima/tračnicama i tako usled klizanja zaustavljale saobraćaj vozova. Tada su po naređenju vlasti, organizovane masovne akcije svih sposobnih osoba iz sela, koji su išli od stabla do stabla, skidali i uništavali gusjenice.

Moba i zajam


Moba je najstariji oblik zajedničke pomoći, u kojoj učestvuje veći broj pomagača, domaćinstvu koje se našlo u potrebi, i to besplatno, bez novčane ili druge naknade.
Ima dosta moba na zajam. One se najčešće organizuju radi poljoprivrednih poslova, - prikupljanja sijena, žetve, vršidbe, kopanja, berbe i perušanja kuruza. I ženski ručni radovi na noćnim sijelima su moba. I danas su u običaju, kod siromašnih porodica, posebno u brdskim rejonima, gdje se određeni poslovi obavljaju bez savremenih mašina. U svim oblicima moba, uvijek se nađe po neko, rodbina ili prijatelji koji se dobrovoljno javlja na mobu, ne zahtijevajući da mu se vrati. Inače kod uzajamnih moba, vraća se ista priroda posla, - kopač za kopača, kosac za kosca, ukoliko se drugačije ne dogovori.
Treba napomenuti da bi se bez ovakvog vida uzajamne pomoći, teško mogla obraditi sva površina zemlje, misleći na najstarija vremena kada je svaka kuća imala veliki broj čeljadi, a sve se radilo ručno bez mašina, a da bi se prehranila mnogobrojna čeljad, orala su se brda i dolovi.
Poseban je vid mobe, koji se često organizuje radi pomoći socijalno ugroženim porodicama ili pojedincima, udovicama, siročadima, bolesnim, iznemoglim, ostarjelim ili napuštenim, ili porodicama čiji se sposobni član nalazi u vojsci ili na ratištu. Tada starješina u selu, knez ili druga vlast organizuje mobe za pomoć, koje se zovu mobe radi sevapa.
Najzanimljivije i najpoznatije mobe u Koprivni bile su pomoći kod izgradnje kuća, a posebno na dan pokrivanja, pod imenom pajdos. Ove mobe su bile najpotrebnije u prošla vremena, kada se usled nedostatka savremenih prevoznih sredstava, sav dovoz građevinskog materijala, građe, crijepa, kasnije i cigle vršio volujskim zapregama. U to vrijeme mogle su se vidjeti dugačke kolone zaprežnih vozila koje učestvuju u ovoj pomoći.
U Koprivni bilo je organizovanih pomoći humanitarne prirode. To su slučajevi kada nekome izgori kuća, ugine vo ili krava, tada se organizuje skupljanje dobrovoljnih novčanih priloga radi pomoći. Na ovaj način su uz pomoć mještana Koprivne i opštine, usled dotrajalih kuća prišlo se izgradnji novih kod porodice Grujić Milovana u V. Rijeci i Milićević Stojanke u M. Rijeci.

 

Joomla "wookie mp3 player 1.0 plugin" by Sebastian Unterberg
 
Weitere Beiträge...
GRADIMO KOPRIVNU
Banner
Banner
ŠVICARSKA - BOSNA
Banner
Banner
Banner
STATISTIKA
1304778
DanasDanas7
JučeJuče574
Ova SedmicaOva Sedmica2345
Ovaj MjesecOvaj Mjesec10877
UkupnoUkupno1304778