Banner
°°° VAŠE POVJERENJE°°°°° NAŠA JE NAGRADA°°°
Banner
ZADNJE POSTAVITE SLIKE
nove slike.jpg
SRCEM ZA MODRIČU
Banner
Benutzer : 5770
Beiträge : 440
Weblinks : 16
Wir haben 61 Gäste online

********** PO ČEMU SE KOPRIVNA POZNAJE **********

image 0image 1image 2image 3image 4image 5image 6image 7image 8image 9image 10image 11image 12image 13image 14image 15image 16image 17image 18image 19image 20image 21image 22image 23image 24image 25image 26image 27image 28image 29image 30image 31image 32image 33image 34image 35image 36image 37image 0image 1image 2image 3image 4image 5image 6image 7image 8image 9image 10image 11image 12image 13image 14image 15image 16image 17image 18image 19image 20image 21image 22image 23image 24image 25image 26image 27image 28image 29image 30image 31image 32image 33image 34image 35image 36image 37

Ženski radovi




....



U selu su podele na muške i ženske radove određene u davnoj prošlosti. Nametnuti iz ekonomski neophodnih zahteva i potreba življenja, pa patrijarhalnim običajima uređeni u pravila. Naši djedovi i očevi držali su se tih regula, jer je i život u porodici još uvek zadržao mnoge od starine nasleđene načine privređivanja. Tokom vremena ipak su dolazile i neke promene, sporo i teško se menjala organizacija rada u porodici, osnovnoj društvenoj i proizvodnoj ćeliji. U našem vremenu, pred i posle polovine 20. veka, stare stroge podele rada na ženske i muške poslove bile su u dosta slučajeva anahrone, preživele, pa su menjane. Ipak treba znati, da je znatan deo te podele ostao u selu do daljnjeg, pa je i danas prisutan. Njega će menjati buduće vreme i novi načini privređivanja. Najopštije gledajući, ženski poslovi su vezani za kuću, a muški izvan kuće. Kako radovi u polju većinom traže kraće vreme, sezonski su - kopanje useva, setva, žetva, - neophodna je i pomoć žena. Razume se da to uveliko uvećava njene ukupne radne obaveze u kući, - predenje, tkanje, pletenje i vezenje, šivenje i krpljenje, pored kuvanja i održavanja čistoće u kući. Tu se radi o poslovima koje obavlja svaka domaćica u okviru kuće, kao što je odgoj dece.
Predenje, se obavlja tako što se iz vlasi vune, lana, konoplje ispredaju niti - konci, koji se namotavaju na kluko ili vreteno.
Tkanje,prethodno se obrađene niti montiraju na stan - natru pa se obavlja tkanje. Od tog platna šije se odjeća ili posteljina.
Pletenje se obavlja od  ispredene vune. Pletilje pletu pomoću pet ili dvije igle. Sistemi pletenja su na razne  mustre, - glat, ravna površina, u vidu pletenica, listova ili oblika kocke. Ako se plete više žica, dobijaju se razne mustre. Sa pet igala pletu se čarape, priglavci, rukavice, a sa dvije igle džemperi i šalovi i sl.
Krojenje i šivenje U prošlosti je bio ručni rad samoukih žena u kući. Koristile su se dve vrste igala za tanji i deblji materijal. Kod šivenja koristio se naprstak, napršnjak koji je štitio prst. U mlađem preiodu bilo je po kućama i šivaćih mašina.
Krpljenje - krpnjež  i trpnjež kuću održava, -  Da bi bio obučen, moralo  se krpiti, - a da bi se izdržale sve patnje, moralo  se trpiti. Kada se odjeća pocijepa, krpila se na dva načina, stiskom ili pomoću zakrpe. Ako  se pocijepani dio odjeće krpi bez zakrpe, tako da se pocijepane ivice zašiju jedna uz drugu, kaže se da je zakrpljen stiskom. Komad platna kojim  se pokriva poderani dio zove  se zakrpa. Kad je mnogo zakrpa na odijelu, kaže se zakrpa na zakrpu, a za takvu osobu ime je droljo ili  ćipro, a u selu ih nije bio mali broj.
Heklanje je umjetnički ženski ručni rad novijeg datuma. Heklanim materijalom domaćice ukrašavaju svoj dom, ali se može i prodavati. Za heklanje služi igla heklarica, sa kukcem na vrhu. Žene heklaju pamučnim koncem stolnjake, kragne na haljini, raznu ukrasnu miljad, ukrasne prekrivače.
Gobleni – za izradu goblena bila je potrebna velika vještina i znanje.Zato je mali broj žena koje su to radile.Jedna od najboljih za izradu goblena u Koprivni bila je Bosa (Rade Despotović). Inače gobleni su skupocjeni ukrasi po kućama i posjeduju ih bogate porodice.
Šlinganje se radi tako da se makazama isijecaju komadići platna, poslije opšivaju šivaćom mašinom, sa priključkom za šlinganje. Šlinganje je rupčasto obrađen ručni rad.
Vezenje se  obavlja šivaćom iglom, koncem ili svilom u boji. Vezom se ukrašavaju bojama i dezenima dijelovi  odjeće, kao kragna, košulja, kecelja, marame  za pomotavanje, krpe po  zidu, dugački peškiri  i maramice  za kićenje  svadbe.
Heklanje, šlinganje i vezenje rade priučene žene koje su imale od koga naučiti.
Vezivanje - čvorovi ne pripadaju ni  ženskim ni muškim poslovima. Za vezivanje dva kanapa, pertli na cipelama, vreća ili  snopova žitarica, koriste  se dva hačina, - na mrtvo ili na kuku. Vezivanje na mrtvo je kada se dva kraja kanapa ukrste i dva puta zavežu. Vezivanje na kuku je  tako kada  se dva kraja kanapa prvi puta ukrste  i zavežu, a drugi put jedan kraj  se ne provlači do kraja.
Pranje rublja i posteljine, koje  je  bilo od lana, konoplje, vune i pamuka. Obavljalo se prirodnim putem, na tekućoj vodi, potoku ili izvoru, a za pranje  se koristio cijeđ, parjenica, pratljača, riječni malo veći ravan kamen. Cijeđ je  služio kao sapun ili deterdžent za skidanje masnoće. Pravio  se miješanjem ključale vode  i lukšije - luga što je ostajalo iza sagorevanja drveta.
Parjenica se pravi od šupljeg drveta prečnika oko 0,5m, a visine do 1 m. Subotom se kućna čeljad presvlači u čisto odijelo. Prljava odeća se slaže u parjenicu u čije dno je već stavljen lug – lukšija. Na površini rublja ponovo se sipa lug, a zatim ključala voda. Parjenica se poklopi da odstoji obično jednu noć. Posle toga  rublje se vadi iz parjenice, slaže na obranicu i nosi na rijeku, i peru pratljačom na taj način što se zamahom pratljače nabaci voda na kamen sa rubljem i udari pratljačom nekoliko puta zatim se rublje okrene na suprotnu stranu i radnja se ponavlja. U Koprivni se pralo u tekućoj vodi Male Rijeke, Velike Rijeke, Brgulske Rijeke, na Bosni, a kuće koje su udaljene od ovih rijeka prale su na potocima.
Na rijeci se nađe ravan kamen. Na kamen se stavi dio rublja, vodom i pratljačom udara po tom rublju. Na kraju se oprano rublje ispere u tekućoj vodi, ponovo slaže na obranicu i nosi kući. Bila su to većinom poznata mjesta na rijekama gdje se okupi više pralja.
Pratljača je drveni komad četvrtastog oblika, dužine i širine oko 30cm sa drškom za ruku. Sa donje strane je ravne površine, sa kojom se udara po rublju.
Obranica je dio okruglog drveta, glatke površine, blago povijena. Odijelo se slaže na oba kraja obranice, ravnomjerne težine, i na ramenu nosi na određeno mjesto. Oprano rublje se vješa na drveni srg da se suši.
Srg je prava, okrugla drvena motka postavljen na dvije račvaste sove udarene u zemlju. U zimsko vrijeme ako rublje na srgu više izmrzne, to će izgled biti bjelji.
Nije se sva odjeća stavljala u parjenicu. Nešto se pralo i ručno. Predhodno se zakiseli u cijeđu, a zatim rukama istrlja i ispere čistom vodom.                                                                                                                 
U nešto kasnijem vremenu u prvoj polovini 20. vijeka korišteni su i sapuni koji su pravljeni od masti kuvanjem sa živom sodom. 

U prvoj polovini 20. veka pojavila se i ručna perilica izrađena od nerđajućeg lima.
Peglanje, zna se da  su prve pegle  bile  od tuča. U peglu se stavlja žar koji grije dno pegle.
Uništavanje kućnih parazita u koje spadaju buve, stjenice, vaške -  uši u glavi i tijelu kao i bubašvabe koje su kod nas zvali rusi. Nije svaka kuća imala sve ove parazite.
Uništavanje parazita vršeno je purenjem i iskuvavanjem u vreloj vodi. Vaške glave uništavane su mazanjem kose petrolejem i zamotavanjem glave maramom, dok su gnjide skidane sa dlaka kose gustim češljom. Godine 1946. pojavio se prvi puta prašak DiDiTi za uništavanje ovih parazita. Na incijativu tadašnjeg učitelja Miloša Božanovića, organizovane su ekipe u kojima je i sam on učestvovao, koje su obilazile domaćinstva i vršili zaprašivanje kose, odjeće, posteljine i prostorija kuće.
Lična higijena u kojoj se kupanje obavljalo toplom vodom u legenju/lavoru, koritu u toploj sobi. Novorođenčad i mala djeca su kupana različito, prema nahođenju majke. U ljetno vrijeme kupanje se obavljalo u rijekama u nekom dubljem vijeru. Kupanje se vršilo većinom uz presvlačenje ili za neki svetac. Prvo kupanje na rijeci iz nekakvog starog običaja trebalo je obaviti prije izlaska sunca na Đurđev dan. Kupati se u rijekama moguće je u svi mjesecima u kojima nema slova „R“ (maj - avgust). Umivanje i pranje ruku obavljalo se grabljenjem/zahvatanjem vode lončićem i poljevanjem na ruke. Za starije osobe, bila su obavezna djeca ili neko mlađi poljevati na ruke. Bio je stari običaj da mlađa snaha pere uveče svekru/ocu od muža noge, što se smatralo kao vrhunac poštivanja starijega.
 

Joomla "wookie mp3 player 1.0 plugin" by Sebastian Unterberg
 
GRADIMO KOPRIVNU
Banner
Banner
ŠVICARSKA - BOSNA
Banner
Banner
Banner
STATISTIKA
1304777
DanasDanas6
JučeJuče574
Ova SedmicaOva Sedmica2344
Ovaj MjesecOvaj Mjesec10876
UkupnoUkupno1304777